Prostorno određeni podaci

Prostorno određeni podaci su podaci koji sem određenih kvantitativnih vrednosti pojedinih parametara (npr. prinos čokota) imaju pridruženu i prostronu komponentu. Ova prostorna komponenta može biti na primer, lokacija na kojoj je podatak zabeležen ili neka prateća fotografija (npr. fotografija grozda). Ukoliko se radi o lokaciji čokota, tada je intuitivno jasna prostorna određenost takvog podatka. Ukoliko se radi o fotografiji, prostorna određenost možda nije tako očigledna. Međutim, sa stanovišta računarstva, obrada fotografije zahteva analizu prostornih komponenti (dimenzije slike, prepoznavanje kontura, prepoznavanje boja, dimenzije prepoznatih oblika, njihov međusobni odnos i sl.). Zbog toga ćemo i jednu i drugu vrstu informacija smatrati prostorno određenim.

U prvom slučaju, kada se radi o lokacijama na kojima su merene neke vrednosti, dobijeni podaci se čuvaju i obrađuju pomoću geografskih informacionih sistema (GIS). Ovi sistemi imaju mogućnost da analiziraju i vizuelizuju podatke, pa kao takvi imaju veliki broj primena u različitim naučnim i privrednim granama. U poljoprivredi, ovi sistemi se koriste za poboljšanje proizvodnje praćenjem relevantnih parametara u polju, procenu rizika, kontrolu upotrebe pesticida, nadgledanje proizvodnih parcela, preciznu poljoprivredu, upravljanje vodenim resursima i drugo.

U drugom slučaju, kada se radi o procesiranju fotografija, koriste se veoma složeni algoritmi za procesiranje i automatsku analizu slika koji automatski prepoznaju oblike, konture, boje i njihove međusobne odnose. Ovi algoritmi se primenjuju dalje u analizama podataka i slika iz različitih oblasti, kao što su nanotehnologija, elektronska mikroskopija, satelitski snimci i sl. U poljoprivredi, procesiranje slika se koristi za kontrolu pojave korova, automatsku selekciju voća i povrća u procesu prerade, detekciju pojave bolesti na biljkama i slično.